Dapre chèchè japonè yo, pase 30 a 60 minit chak semèn ap fè aktivite pou ranfòse misk yo ka ajoute plizyè ane nan lavi yon moun.
Nan yon etid resan ki pibliye nan British Journal of Sports Medicine, gwoup la te egzamine 16 etid ki te egzamine asosyasyon ki genyen ant aktivite pou ranfòse misk ak rezilta sante nan granmoun ki pa gen pwoblèm sante grav.
Yo te pran done yo nan men apeprè 480,000 patisipan, pifò ladan yo t ap viv Ozetazini, epi yo te detèmine rezilta yo apati aktivite patisipan yo te rapòte tèt yo.
Moun ki te fè 30 a 60 minit egzèsis rezistans chak semèn te gen mwens risk pou yo gen maladi kè, dyabèt oswa kansè.
Anplis de sa, yo te gen yon risk 10% a 20% pi ba pou yo mouri bonè pou tout kòz.
Moun ki konbine 30 a 60 minit aktivite ranfòsman ak nenpòt kantite egzèsis aerobik ka gen yon risk 40% mwens pou yo mouri twò bonè, yon ensidans 46% mwens pou yo gen maladi kè epi yon chans 28% mwens pou yo mouri ak kansè.
Otè etid la te ekri rechèch yo a se premye a ki evalye sistematikman asosyasyon longitudinal ant aktivite ranfòsman misk ak risk dyabèt.
"Aktivite ranfòsman misk yo te asosye enversman ak risk mòtalite tout kòz ak gwo maladi ki pa kontajye tankou [maladi kadyovaskilè (MKV)], kansè total, dyabèt ak kansè nan poumon; sepandan, enfliyans yon pi gwo volim aktivite ranfòsman misk sou mòtalite tout kòz, MKV ak kansè total pa klè lè nou konsidere asosyasyon ki gen fòm J yo obsève yo," yo te ekri.
Limit etid la gen ladan yo ke meta-analiz la te gen ladan l sèlman kèk etid, etid ki te enkli yo te evalye aktivite ranfòsman misk yo lè l sèvi avèk yon kesyonè oto-rapòte oswa metòd entèvyou a, ke pifò etid yo te fèt Ozetazini, ke etid obsèvasyonèl yo te enkli epi potansyèlman enfliyanse pa faktè konfonn rezidyèl, enkoni ak ki pa mezire epi ke se sèlman de baz done yo te fouye.
Otè yo te di ke etandone done ki disponib yo limite, plis etid - tankou sa yo ki konsantre sou yon popilasyon ki pi divès - yo nesesè.
Dat piblikasyon: 21 Jiyè 2022